|
Zlatni presek se javlja kao
proporcija rastucih oblika u prirodi i vekovima je privlacio paznju
matematicara i umetnika. Odnos Zlatnog preseka se dobija ako se
jedna duz podeli na takav nacin da je odnos veceg dela prema celom
isti kao i odnos manjeg dela prema vecem: 0.6180339887 ...
Koristicemo kao oznaku za Zlatni Presek Grcko slovo phi. Takodje,
koristicemo slovo Phi za inverznu vrednost 1.6180339887...
Neprekidnu podelu zlatnog preseka zapazamo u samoj prirodi na
mnostvu biljaka, koliko u opstem sklopu, toliko i u njihovim
delovima, cvetovima, listovima ( na primer ljutic, rastavic itd.) a
u zapanjujucem savrsenstvu u ljusturama morskih puzeva. Zlatni
presek se jasno manifestuje u sklopu covecjeg tela. Proporcionisanje
covecje figure sastoji se u sto tacnijoj konstrukciji zlatnog
preseka u neprekidnom odmeravanju minora na majoru i u primeni ovako
dobijenih mera na odgovarajuce delove i dimenzije tela. Danas je
opste prihvaceno misljenje da je grcki arhitekta primenjivao zlatni
presek kao najlepsu proporciju za najskladnije oblike arhitekture.
Proporcija zlatnog preseka je trazeni zakon lepote koji se nalazi u
srazmernosti izmedju pojedinih delova i delova prema celini. Kroz
istoriju pravougaonik stranica 1 i 1.6180339887... smatran je
najprijatnijim za oci.Grcki vajar Fidija izgradio je Partenon i
mnoge figure na njemu. Prisutna je proporcija zlatnog preseka u
njegovim radovima koji su pronadjeni u Atini, u Grckoj.
Fibonacijevi brojevi se javljaju u
rasporedu listova zato sto Fibonacijevi brojevi grade najbolju
celobrojnu aproksimaciju za Zlatni Presek. Deleci svaki broj u
Fibonacijevoj seriji sa onim koji mu prethodi, dolazimo do sledecih
brojnih odnosa :
| 1/1 |
= |
1 |
| 2/1 |
= |
2 |
| 3/2 |
= |
1.5 |
| 5/3 |
= |
1.666666666 |
| 8/5 |
= |
1.6 |
| 13/8 |
= |
1.625 |
| 21/13 |
= |
1.615384615 |
| 34/21 |
= |
1.619047619 |
| 55/34 |
= |
1.617647059 |
| 89/55 |
= |
1.618181818 |
| ....................... |
....................... |
...................... |
Dobijamo odnose koji u beskonacnosti
teze vrednosti Zlatnog Preseka.
Deleci svaki broj u Lukasovoj seriji sa
onim koji mu prethodi, doci cemo do sledeceg niza brojnih odnosa
:
| 3/1 |
= |
3 |
| 4/3 |
= |
1.3333333333 |
| 7/4 |
= |
1.75 |
| 11/7 |
= |
1.571428571 |
| 18/11 |
= |
1.636363636 |
| 29/18 |
= |
1.611111111 |
| 47/29 |
= |
1.620689655 |
| 76/47 |
= |
1.617021277 |
| 123//76 |
= |
1.618421053 |
| 199/123 |
= |
1.617886179 |
| ......... |
......... |
......... |
Na ovaj nacin se takodje dobijaju
odnosi koji u beskonacnosti teze vrednosti Zlatnog Preseka :
Phi dato sa nekoliko hiljada decimalnih mesta :
Phi ima vrednost (sqrt(5)+1)/2 a phi je (sqrt(5)-1)/2 .I Phi i
phi imaju identicne decimalne cifre posle decimalne tacke. Vrednost
za phi pocinje sa 0.6... umesto sa 1.6...
|