Direktnim mnozenjem moze se lako proveriti tacnost sledecih binomnih razvoja :
| (a+b)0 | = | 1 | ||||||||
| (a+b)1 | = | 1*a | + | 1*b | ||||||
| (a+b)2 | = | 1*a2 | + | 2*ab | + | 1*b2 | ||||
| (a+b)3 | = | 1*a3 | + | 3*a2b | + | 3*ab2 | + | 1*b3 | ||
| (a+b)4 | = | 1*a4 | + | 4*a3b | + | 6*a2b2 | + | 4*ab3 | + | 1*b4 |
Upotrebimo li polja racunske ploce da u njih smestimo brojeve iz gornjih binomnih razvoja, nastaje sledeci brojni trougaoni raspored brojeva :
1 |
1 |
|||||||||||
1 |
1 |
2 |
||||||||||
1 |
2 |
1 |
4 |
|||||||||
1 |
3 |
3 |
1 |
8 |
||||||||
| 1 |
4 |
6 |
4 |
1 |
16 |
|||||||
1 |
5 |
10 |
10 |
5 |
1 |
32 |
||||||
1 |
6 |
15 |
20 |
15 |
6 |
1 |
64 |
|||||
1 |
7 |
21 |
35 |
35 |
21 |
7 |
1 |
128 |
||||
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
Postoje neki dokazi da je Arapski astronom,pesnik i matematicar Omar Hajam poznavao ovaj brojni trougaoni raspored jos u XI veku. Verovatno je brojni trougao krenuo iz Kine preko Arapskog sveta u Evropu. Kineski prikaz binomnih koeficijenata, koji cesto nazivaju i Paskalovim trouglom, jer ga nalazimo u istoimenom Paskalovom posthumnom delu ( 1665. godine ) u vezi sa figurativnim brojevima, zabelezen je prvi put na naslovnoj strani jedne davno stampane Evropske aritmetike od Apianusa ( 1527. godine ). Taj trougao je krajemXVII veka postao sredisnja tacka razvoja tri grane matematike: proucavanja beskonacnih redova, racuna konacnih diferencija i teorije verovatnoce.
Prva kolona aritmetickog trougla je kolona jedinica.Figurativno jedinica predstavlja tacku. Prikazimo slikovito trougao cije su sve kolone nizovi jedinica :
| 1 | 1 | |||||||||
| 1 | 1 | 2 | ||||||||
| 1 | 1 | 1 | 3 | |||||||
| 1 | 1 | 1 | 1 | 4 | ||||||
| 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 5 | |||||
| 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 6 | ||||
| 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 7 | |||
| .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... |
Sumiranje po osnovama daje drugu kolonu aritmetickog trougla tj. kolonu prirodnih brojeva: 1,2,3,4,5,6,7 ... Niz prirodnih brojeva je figurativno prava linija. Prikazacemo u trougaonoj tabeli ovaj figurativni niz :
1 |
1 |
|||||||||
2 |
1 |
3 |
||||||||
3 |
2 |
1 |
6 |
|||||||
4 |
3 |
2 |
1 |
10 |
||||||
5 |
4 |
3 |
2 |
1 |
15 |
|||||
6 |
5 |
4 |
3 |
2 |
1 |
21 |
||||
7 |
6 |
5 |
4 |
3 |
2 |
1 |
28 |
|||
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
Sumiranje po osnovama daje trecu kolonu aritmetickog trougla, kolonu takozvanih trougaonih brojeva : 1,3,6,10,15,21,28 ... Trougaoni brojevi su simbol trougla i povrsine.Trougao u ravni cije su sve kolone nizovi trougaonih brojeva je dat u sledecoj formi :
1 |
1 |
|||||||||
3 |
1 |
4 |
||||||||
6 |
3 |
1 |
10 |
|||||||
10 |
6 |
3 |
1 |
20 |
||||||
15 |
10 |
6 |
3 |
1 |
35 |
|||||
21 |
15 |
10 |
6 |
3 |
1 |
56 | ||||
28 |
21 |
15 |
10 |
6 |
3 |
1 |
84 |
|||
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
.... |
Ovoga puta sumiranje brojeva po osnovama gornjeg trougla rezultuje tetraedarskim brojevima cetvrte kolone aritmetickog trougla. Niz ovih brojeva figurativno predstavlja tetraedre - piramide, a dimenziono zapreminu : 1,4,10,20,35,56,84 ...Isti postupak se moze primeniti i na ostale brojne kolone aritmetickog trougla. Na taj nacin se gradi n- dimenzioni prostor a integracija je veza izmedju susednih kolona aritmetickog trougla.
U "Knjizi o racunaljkama" Fibonaci je izlozio praktican aritmeticki problem : par zeceva je stavljen u ogradjeni prostor. Zecevi dostizu polnu zrelost i radjaju novi par zeceva svakog meseca. Ako zecevi ne umiru, postavlja se pitanje koliko ce biti pari zeceva za dvadeset meseci? Odgovor upoznaje citaoca sa nizom brojeva :
| ..... |
kojima je Francuski matematicar Edvard Lukas ( 1842-1899 ) dao ime Fibonacijevi brojevi i otkrio mnoge njihove vazne primene. Fibonacijevi brojevi su najjednostavnija vrsta rekurzionog niza. U ovom rekurzionom nizu za formiranje clana reda n moramo znati njegovu vezu sa dva clana koja mu prethode :
| F ( n ) | = | F ( n - 1 ) | + | F ( n - 2 ) |
Sumirajuci brojeve na dijagonalama Paskalovog trougla mogu se dobiti Fibonacijevi brojevi :
1 |
1 |
||||||||||
1 |
1 |
1 |
|||||||||
1 |
2 |
1 |
2 |
||||||||
1 |
3 |
3 |
1 |
3 |
|||||||
1 |
4 |
6 |
4 |
1 |
5 |
||||||
1 |
5 |
10 |
10 |
5 |
1 |
8 |
|||||
1 |
6 |
15 |
20 |
15 |
6 |
1 |
13 |
||||
1 |
7 |
21 |
35 |
35 |
21 |
7 |
1 |
21 |
|||
..... |
..... |
..... |
..... |
..... |
..... |
..... |
..... |
..... |
..... |
..... |
..... |
Mozemo naslutiti gde je Fibonaci na svojim putovanjima naisao na spomenuti niz ako napisemo dupli Paskalov trougao i sumiramo delove :
| 1 | 1 |
|||||||||
| 1 | 1 | 2 |
||||||||
| 1 | 1 | 1 | 3 |
|||||||
| 1 | 1 | 2 | 1 | 5 |
||||||
| 1 | 1 | 3 | 2 | 1 | 8 |
|||||
| 1 | 1 | 4 | 3 | 3 | 1 | 13 |
||||
| 1 | 1 | 5 | 4 | 6 | 3 | 1 | 21 |
|||
| .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... |
Igrajuci se brojevima i prostorom ponovo cemo ukazati na vezu aritmetickog trougla i Fibonacijevih brojeva. Prikazacemo Paskalov trougao u sledecoj varijanti i sabracemo brojeve po osnovama:
1 |
1 |
|||||||||
1 |
1 |
|||||||||
1 |
1 |
2 |
||||||||
1 |
2 |
3 |
||||||||
1 |
3 |
1 |
5 |
|||||||
1 |
4 |
3 |
8 |
|||||||
1 |
5 |
6 |
1 |
13 |
||||||
| .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... |
Sumirajuci osnove Paskalovog trougla takodje se dobijaju Fibonacijevi brojevi: R.Knott: The Fibonacci Numbers in Pascal's Triangle.
Postoji povratna veza Fibonacijevih brojeva i aritmetickog trougla. Ima mnostvo rekurzionih formula za Fibonacijeve brojeve :
F(n+1) |
= |
1*F(n) |
+ |
1*F(n-1) |
||||||||||
F(n+2) |
= |
1*F(n) |
+ |
2*F(n-1) |
+ |
1*F(n-2) |
||||||||
F(n+3) |
= |
1*F(n) |
+ |
3*F(n-1) |
+ |
3*F(n-2) |
+ |
1*F(n-3) |
||||||
F(n+4) |
= |
1*F(n) |
+ |
4*F(n-1) |
+ |
6*F(n-2) |
+ |
4*F(n-3) |
+ |
1*F(n-4) |
||||
F(n+5) |
= |
1*F(n) |
+ |
5*F(n-1) |
+ |
10*F(n-2) |
+ |
10*F(n-3) |
+ |
5*F(n-4) |
+ |
1*F(n-5) |
||
F(n+6) |
= |
1*F(n) |
+ |
6*F(n-1) |
+ |
15*F(n-2) |
+ |
20*F(n-3) |
+ |
15*F(n-4) |
+ |
6*F(n-5) |
+ |
1*F(n-6) |
| .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... | .... |
Vidimo da je u ove rekurzione relacije za Fibonacijeve brojeve ugradjena struktura Paskalovog brojnog trougla sto nedvosmisleno ukazuje na vezu koja postoji izmedju brojeva Paskalovog trougla i niza Fibonacijevih brojeva.
Slikovitom kombinacijom Fibonacijevih brojeva mogu se dobiti takozvani Lukasovi brojevi, dati rekurzionom relacijom :
| L(n) | = | L(n-1) | + | L(n-2) |
Evo te kombinacije Fibonacijevih brojeva koja u zbiru daje Lukasove brojeve:
1 |
2 |
3 |
5 |
8 |
13 |
21 |
34 |
55 |
.... |
1 |
1 |
2 |
3 |
5 |
8 |
13 |
21 |
.... |
|
1 |
3 |
4 |
7 |
11 |
18 |
29 |
47 |
76 |
.... |
Obrazujmo niz od zbira cetiri uzastopna Fibonacijeva broja
| F(n) | + | F(n+1) | + | F(n+2) | + | F(n+3) |
tj
| (1+1+2+3) | , | (1+2+3+5) | , | (2+3+5+8) | , | (3+5+8+13) | , | (5+8+13+21) | , | ..... |
Dobijamo niz Lukasovih brojeva L(n+3)
| 7 | , | 11 | , | 18 | , | 29 | , | 47 | , | 76 | , | 123 | , | .... |
Vezu izmedju Fibonacijevih i Lukasovih brojeva predstavicemo slikovito i tako sto cemo obrazovati niz od zbira cetiri uzastopna Lukasova broja
| L(n) | + | L(n+1) | + | L(n+2) | + | L(n+3) |
tj.
| (1+3+4+7) | , | (3+4+7+11) | , | (4+7+11+18) | , | (7+11+11+18) | , | (7+11+18+29) | , | ..... |
Dobijamo Fibonacijev niz brojeva 5 * F(n+3)
| 5 * | ( | 3 | , | 5 | , | 8 | , | 13 | , | 21 | , | ...... | ) |
|
© 2001-2002 Radoslav Jovanovic rasko55@ptt.yu updated: 21 February 2002. |